摘要：Autori u radu potvrđuju zakonitost prema kojoj previše starog stanovništva u populaciji usporava gospodarski razvoj, a kada prijeđe polovicu stanovništva područje ili mjesto počinje odumirati. Koristeći porast stanovništva kao pokazatelj revitalizacije oni su pokazali da je taj indikator intenziteta socijalne gustoće i dinamike u korelaciji s gospodarskom razvijenošću i prometnom dostupnošću hrvatskih otoka (stariji od 60 godina u prosjeku č ine jednu četvrt inu njihovog stanovništva). U razdoblju između 1981. i 1991. godine samo su rijetka naselja na rijetkim otocima imala porast broja stanovnika, a porast populacije za 500 i više stanovnika otok Krk (naselja Krk, Njivice i Omišalj), otok Lošinj (naselje Mali Lošinj, najveće na hrvatskim otocima), otok Čiovo, otok i naselje Krapanj, otok Rab (naselje Rab s predgrađima ), te naselja Supetar (na otoku Braću) i Hvar na istoimenom otoku. Analiza pokazuje da proces revitalizacije prvenstveno ovisi o razvijenosti gospodarstva i prometnoj dostupnosti otoka. Od 40 turistički najrazvijenijih naselja na hrvatskim otocima 21 se nalazi na navedenim kvarnerskim otocima, na kojima je i sjedište pet od ukupno osam tvrtki na otocima s liste 500 najvećih hrvatskih tvrtki, Strategija prostornog uređenja Republike Hrvatske iz 1997. godine među sedam razvojnih središta na hrvatskim otocima uvrstila je Krk, Mali Lošinj, Rab, Hvar i Supetar, a sva su na otocima-poluotocima ili velikim prometno dostupnim otocima. Većina ostalih naselja zahvaćena je smanjivanjem stanovništva, odnosno nestajanjem - u bliskoj budućnosti vjerojatno će izumrijeti 25% otočnih naselja.
关键词：gospodarstvo; prometna povezanost; revitalizacija; stanovništvo; hrvatski otoci
