摘要：Autor, uspoređujući predloške za nakit iz zlatarske knjižice nastale 1741. godine, što se danas čuva kod obitelji Petra Kalogjere
u Blatu na otoku Korčuli, koja je potjecala iz mletačke zlatarske obitelji Cortino, a nasljedstvom je prešla u ruke unuka Stjepana
Kalogjere u XVIII. stoljeću, s objavljenim priručnikom koji se čuva u mletačkom Museo Correr, prepoznao je utjecaje francuskog
mondenog zlatarstva XVII. stoljeća prihvaćenog u Mlecima početkom XVIII. stoljeća na profano zlatarstvo. Posebna dragocjenost
ove jedinstvene zlatarske knjižice je i u tome što se u njoj nalaze predlošci za niz tipova tradicijskog nakita, poput uzoraka za
zrno peružina, pomičući gotovo jedno stoljeće i pol nastajanje prepoznatljivih predložaka. Jednako možemo na osnovi očuvanosti
kolekcije zavjetnog zlata u mjestu Blatu komparirati primjere s crtežima iz zlatarske knjižice Kalogjera. Zlatarska obitelj Kalogjera
je svojim radom obilježila cijelo područje otoka Korčule, ali i šire, unijevši jedan specifičan zlatarski izričaj s kraja XVII. i početka
XVIII. stoljeća, preoblikujući ga za potrebe otočne zajednice. Umjesto skupocjenog kamenja ugrađivali su bisere, ali također nisu
primjenjivali translucidni emajl, već su do savršenstva razvili upotrebu zlatnog fi ligrana i iskucavanje. Zlatarska knjižica iz obitelji
Kalogjera iznimno je drvagocjen izvor za poznavanje zlatarskih uzoraka prve polovine XVIII. stoljeća, kao i stilskih kretanja na
južnom hrvatskom području, potvrđujući kako su i manje otočne sredine poput Blata bile živi zanatski centri u razdoblju konjukture
trgovine uljem i vinom tijekom XVIII. i XIX. stoljeća. U kompleksu poznavanja mletačkog zlatarskog kruga ova zlatarska
knjižica ima istaknuto mjesto, uvrštavajući tako Blato među istaknute manje zlatarske centre Mletačke Republike na njenom
prekomorskom teritoriju.
