摘要：Plovidbe duž Mediterana omogućile su, na kraćim ili daljim udaljenostima, premošćivanje znatnih prostornih i kulturnih razlika u dugom razdoblju čovjekove prošlosti. Najrazličitiji oblici tih komunikacija i razmjena, istraživanja i pustolovina, posebno onih na većim udaljenostima, započeli su već početkom 3. tisućljeća pr. Kr., a organizirali su se i čvršće strukturirali u vrijeme kasnog brončanog doba. Za tog “Prvog zlatnog doba Europe” postignuti tehnološki napreci posljedično su pružali posve nova komunikacijska postignuća. Iznimno važno postalo je posjedovanje metala čije je snabdijevanje uvjetovalo stvaranje tzv. globalne povezanosti. Društveno i ideološki različiti svjetovi koji su se tim doticajima povezivali i prožimali stvarali su kulturno-povijesnu sliku prve velike kulturne koinè u prostranom aspektu i konceptu “Staroga svijeta”. Prisustvo metala i kroz njega iščitana, odnosno shvaćena globalna ili međukulturalna povezanost posebno je obilježila kulture područja Caput Adriae i njezina zaleđa. Nalazi nošnje i osobne opreme, prestižnih predmeta ili “egzotike”, o kojima će u ovome radu biti više riječi, upravo potvrđuju takve spoznaje.
关键词：Caput Adriae; Mediteran; kasno brončano doba; nošnja i nakit; kontakti širokih razmjera; društveni i ideološki koncepti; nadregionalno vs. regionalno
