摘要：U radu istraživan je kontinuitet gospodarske važnosti tranzitnog turizma te utjecaj promjena na ukupni razvitak Gorskog kotara. Cilj rada je pokušati sagledati uzroke promjena gospodarske važnosti tranzitnog turizma. Istraživanje se zasniva na empirijskoj i metodi terenskog kartiranja kao i na istraživačkom razgovoru (interviewu). U dijelu rada koji razmatra turistički promet korištene su metoda analize i statistička metoda. Rezultati ukazju kako se mogu izdvojiti četiri faze razvoja i značenja tranzitnog turizma u Gorskom kotaru. Prva faza povezana je s odvijanjem zaprežnog prometa na Karolinškoj (1732.) i Lujzijanskoj cesti (1811.). U tome prvom razdoblju tranzitni turizam je izgradio osnovnu infrastrukturu te je imao velikog utjecaja na nastanjivanje Gorskog kotara. U drugome razdoblju glavna tranzitna prometnica postala je pruga Zagreb-Karlovac- Rijeka koja je puštena u promet 1875. godine. Pruga se pokazala uspješnijom od cesta u savladavanju vremenskih i prostornih prepreka pa je od cesta preuzela i prijevoz putnika. Od tranzitnog turizma na željeznici najveću ekonomsku korist imalo je prijevozničko poduzeće koje je podiglo prateće uslužne objekte na željezničkim kolodvorima. Na nastanak treće faze utjecao je sve masovniji automobilski promet i obnovljeni prometni značaj Lujzijanske ceste. To je razdoblje nastalo šezdesetih godina prošlog stoljeća te je počelo slabiti nakon preusmjeravanja prometa na trasu autoceste Bosiljevo- Rijeka 2003. godine. U prvome i drugom razdoblju tranzitni turizam u Gorskom kotaru imao je sekundarnu gospodarsku važnost a pod kraj trećeg razdoblja postao je vodeća grana lokalne ekonomije. Najnovije promjene, s kojima je začeto četvrto razdoblje, odvijaju se bez bilo kakve planske osnove a tranzitni turizam je izgubio ekonomsko značenje.
