摘要：Završetak hrvatskih pristupnih pregovora s EU bila je jedna od najeksponiranijih medijskih tema u proteklome razdoblju. Nakon početne euforije zbog ostvarivanja jednog od najvažnijih vanjsko-političkih ciljeva, u javnosti se moglo čuti sve više negodovanja i prozivki upućenih političkim elitama zbog netransparentnosti samoga procesa kao i loše informiranosti građana oko sadržaja pregovaračkih poglavlja. Obrazovni deficit, temeljen na nedostatku informacija, samo je jedan od faktora koji, uz predrasude i stereotipe, rezultira jačanjem euroskepticizma i negativnoga raspoloženja prema EU i eurointegracijama općenito. Ranija istraživanja pokazala su kako su mladi svakako jedna od poželjnijih skupina za informiranje budući da nerijetko precjenjuju svoje znanje o EU, ali su uglavnom proeuropski orijentirani budući da ulazak u EU za njih otvara nove mogućnosti i perspektive ponajprije u smislu obrazovanja i zapošljavanja, što ne čudi budući da je riječ o skupini koja će jednoga dana i živjeti u EU. Istraživanje provedeno krajem listopada 2011. na uzorku od 105 ispitanika, studenata komunikologije, analiziralo je informiranost studenata o Europskoj uniji, uključujući politiku proširenja te funkcioniranja unutarnjeg tržišta EU-a, s posebnim naglaskom na hrvatski eurointegracijski put i završetak hrvatskih pristupnih pregovora. Rezultati su pokazali kako su studenti (mladi) jako dobro informirani o hrvatskom eurointegracijskom putu kao i završetku pregovora. Nadalje, suprotno očekivanjima pokazalo se kako su ispitanici dobro informirani i oko politike proširenja, dok je kod funkcioniranja unutarnjeg tržišta EU-a uočena slabija informiranost što otvara dodatan prostor za poboljšanje kako medijima tako i političkim elitama.
