摘要：Autor smatra kako pravnici međunarodnog prava nemaju širine u utemeljenju fenomena države. Većina pravnika uzima iskaze međunarodnog sudskog tijela o postojanju stanovitih pravila općeg međunarodnog prava kao dokazane i neupitne. Ovu fikciju države slijede tako da podržavaju one iskaze o pravu koji odgovaraju njihovim interesima. Autor analizira mišljenja Arbitražne komisije o procesu raspada i o kriterijima za prestanak bivše SFRJ, te o kriterijima za nastanak novih država. On smatra da će ovo iskustvo biti od velikog značaja za međunarodnu sudsku praksu.
