摘要：Crkvena historiografija, poglavito hrvatska, rimski Delminij koji se nalazio negdje na duvanjskim prostorima redovito smatra biskupskim sjedištem. Pojedini autori u tom mjestu biskupsku stolicu traže još i u pretkonstantinovskom vremenu. Kao temeljni argument u prilog teze o Delminiju kao biskupskom sjedištu redovito navode biskupa Malha (+594.) poznatog iz korespondencije pape Grgura I. Velikog (590.-604.), inače upravitelja papinskog dalmatinskog patrimonija (rector patrimonii Sancti Petri in Dalmatia). Pojedini autori, poglavito dr. fra Dominik Mandić i dr. Josip Lučić ali i neki drugi, traže čak i kontinuitet između tobožnje Delminijske i Duvanjske odnosno Mostarsko-duvanjske biskupije. Autor se u ovom radu kritički osvrće na ove teze i na vrela kojima se one potkrepljuju. Dolazi do zaključka da rimski Delminij nikada nije bio biskupskim sjedištem, kao što ni biskup Malho na dalmatinskim prostorima nije bio dijecezanskim biskupom. Na duvanjskim je prostorima biskupiju utemeljio splitski nadbiskup Petar (1297.-1324.) koji je također utemeljio Makarsku i Šibensku biskupiju.
