期刊名称：Collected Papers of the Law Faculty of the University of Rijeka
印刷版ISSN：1330-349X
电子版ISSN：1846-8314
出版年度：2012
卷号：33
期号：2
页码：525-549
语种：English
出版社：Pravni fakultet Sveučilišta u Rijeci
摘要：Višeetnički sastav lokalnih zajednica je učestala pojava u modernim društvima. Brojni su primjeri u kojima etničke grupe žive zajedno usprkos kulturnim, simboličkim, političkim i gospodarskim razlikama. S druge strane, društvene razlike se nerijetko pretvaraju u latentne i manifestne napetosti i sukobe. U prvom dijelu rada otvara se rasprava o teorijskim i metodologijskim dilemama u istraživanju etničko-nacionalne identifikacije i etničkog sukoba. Polazi se od opće pretpostavke kako su konfliktni (odnosno mirni) ishodi u višeetničkim sredinama povezani sa složenom dinamikom etničko-nacionalne identifikacije. U metodološkom smislu, autor se zalaže za integrativni pristup u kojem kvantitativne metode istraživanja (ankete i analize sadržaja) treba kombinirati s kvalitativnim metodama (intrevju, analiza diskursa, istraživanje "usmene povijesti"). Nužnost integrativnog pristupa autor argumentira primjerima iz istraživanja koje je provodio tijekom proteklog razdoblja u višeetničkim područjima Hrvatske i Bosne i i Hercegovine. Polazeći od koncepta socijalne integracije, analiza je usredotočena na međuodnos dviju grupa čimbenika koje se tiču etničko-nacionalne identifikacije. Prvu čine strukturalna obilježja lokalnih zajednica koja su prvenstveno određena utjecajem društvenih institucija. Druga se odnosi na utjecaj društvenih aktera čije djelovanje se odvija na nacionalnoj, regionalnoj i lokalnoj razini. Rezultati kvantitativne analize pokazuju kako postoje bitne razlike između konfliktnih i mirnih područja u otvorenosti etničkih granica i povjerenju u institucije. Ipak, kvantitativna analiza ne uspijeva objasniti suptilnije odnose unutar i između područja sukoba i područja mira, posebno kad je riječ o složenom međudjelovanju društvenih aktera poput predstavnika i koalicija političkih, kulturnih, religijskih i poduzetničkih elita na nacionalnoj i lokalnoj razini. Složenu dinamiku etničko-nacionalne identifikacije u lokalnim zajednicama moguće je zahvatiti tek kombiniranjem kvantitativne analize s kvalitativnim metodama koje, usprkos nedostacima poput subjektivnosti, značajno doprinose boljem razumijevanju socijalnih procesa konstrukcije etničkih identiteta i etničkog sukoba.
