出版社：Hrvatsko udruženje za kaznene znanosti i praksu
摘要：U ovom radu autorica polazi od analize pojma “međunarodni zločini”, nastojeći utvrditi što čini neko djelo međunarodnim zločinom, o kojim je djelima riječ te koje su implikacije takvog utvrđenja. Suglasnosti oko odgovora na ta pitanja nema ni u poredbenom pravu ni u hrvatskom pravnoj znanosti. Iako neki autori šire listu, danas se međunarodnim zločinima nedvojbeno mogu smatrati samo četiri kaznena djela iz nadležnosti međunarodnih kaznenih sudova (genocid, agresija, zločin protiv čovječnosti i ratni zločini). Sva četiri kaznena djela u hrvatskom su pravnom sustavu bila inkriminirana i prije donošenja novog Kaznenog zakona. Ipak, novi Kazneni zakon donosi određene promjene, kako koncepcijske tako i sadržajne naravi. U radu se analizira struktura nove glave Kaznenog zakona i obilježja pojedinih međunarodnih zločina, a autorica upozorava i na neke specifičnosti vezane uz progon tih kaznenih djela (primjenu univerzalnog načela, kažnjivost pripremnih radnji i odgovornost zapovjednika). Konačno, autorica se osvrće na pitanje kontinuiteta neprava i općenito na odnos međunarodnog i hrvatskog kaznenog prava.
