出版社：Institut za migracije i narodnosti / Institute for Migration and Ethnic Studies, Zagreb
摘要：U prilogu se na primjeru Starčevićeve polemike iz 1852. godine raščlanjuju neki aspekti nacionalnih shvaćanja, određene ideološke konstrukcije i sudovi, njihove sličnosti i razlike te polemike u Hrvata i Srba oko polovice 19. stoljeća. Posebno se ad hoc analizira ideološka opreka »Sprachnation« (jezična nacija) vs. »Staatsnation« (državna nacija) u obzorju hrvatsko-srpskih interakcija toga vremena. Tijekom procesa hrvatske i srpske nacionalne integracije u 19. stoljeću, Ante Starčević (1823–1896.) je u Hrvatskoj 1852. poveo polemiku (kao oblik nacionalne komunikacije) sa Srbskim Dnevnikom iz Novog Sada koji je osporio hrvatsko ime i jezik. Istaknuo je vrijednost i povijesnost, štoviše »klasičnost«, hrvatskog jezika i osporio srpski jezik. Kada je u anonimnom članku »G. Ljudevit Gaj i Srbi«, objavljenom u Srbskim Novinama u Beogradu, opetovano formulirano poricanje hrvatskog imena i jezika, Starčević je u »Odgovoru Srbskome Dnevniku i Beogradskim Novinam«, objavljenom u Gajevim Narodnim Novinama u Zagrebu rujna 1852., porekao Srbima nacionalnu vrijednost i posebnost, ime i jezik. Analizom temeljnih pojmova koji konstituiraju »govor nacionalne komunikacije« izveden je pokušaj formuliranja postavke o suprotstavljenosti ideološke konstrukcije pripadnosti naciji na temelju jezika (»Sprachnation«) naspram ideološke konstrukcije koja polazi od shvaćanja nacije kao političkog naroda (»Staatsnation«), primijenjenih na ovu studiju slučaja.
