摘要：Istraživanjem je obuhvaćeno 765 holštajn krava za određivanje genotipova β-laktoglobulina, 420 krava za određivanje κ-kazeinskih genotipova i 252 krave za utvrđivanje genotipova transferina, koje su kćeri 18 bikova. Od 765 krava, 172 su bile AA, 448 bile su AB i 145 krava je bilo BB β-laktoglobulinskog genotipa. Frekvencija genotipova AA bila je 0,23, AB 0,58 i BB genotipova svega 0,19. Frekvencije alela A i B, koje potječu od frekvencije genotipova, za alel A je iznosila 0,52 i za alel B 0,48. Od 420 krava, 105 je bilo AA, 219 AB i 96 BB κ-kazeinskog genotipa. Frekvencija genotipova AA, AB i BB varirala je u granicama 0,25, 0,52 i 0,23. Također, frekvencije alela A i B, koje proizlaze iz frekvencije genotipova, iznosio je 0,51 za alel A i 0,49 za alel B. Kod 249 krava, identificirano je 9 različitih genotipova transferina: 72 su bili AD2 Tf genotipa, 50 D1D2 Tf genotipa, 42 D2D2 Tf genotipa, 28 AD1 Tf genotipa, 20 AA Tf genotipa, 17 D2E Tf genotipa, 10 AE Tf genotipa i manje od deset krava bilo je D1D2 i D1E Tf genotipa. Tri Tf genotipa (AA, D1D1 i D2D2) bili su homozigoti a preostalih šest (Tf AD1, AD2, AE, D1D2, D1E, D2E) heterozigoti. Frekvencija alela A, D1, D2 i E, koji potječu od frekvencije genotipova, bila je 0,30 za alel A, 0,19 za alel D1, 0,45 za alel D2 i 0,06 za E alel. U istraženoj populaciji holštajn-frizijskih krava u Srbiji, utvrđen je značajan broj heterozigotnih individua, odnosno izražena je varijabilnost populacije. Velika varijabilnost daje nam mogućnost daljnje i efikasnije selekcije, favorizirajući one genotipove krava ovisno o postavljenim ciljevima, odnosno željenim osobinama mlijeka (količina mlijeka, sadržaj mliječne masti i proteina) za daljnju tehnološku obradu mlijeka. U literaturi je poznato da heterozigotne krave imaju bolje proizvodne performanse nego homozigotne. Ovakve genetske informacije o polimorfizmu gena mogu biti korištene i u marker asistiranoj selekciji za poboljšanje proizvodnih osobina krava.
