出版社：Croatian Musicological Society & Croatian Academy of Science and Arts, Department for History of Croatian Music & Zagreb University, Academy of Music
摘要：U ovome radu analizira se ostvarivost cilja nastave glazbe u osnovnoj i srednjoj školi u vremenu masovne glazbene produkcije. Škola je jedina ustanova u kojoj se sustavno njeguje umjetnička glazba, a cilj nastave glazbe je upoznati učenike s vrijednim djelima te glazbe i omogućiti im da je prihvate, shvate i nauče kritički vrednovati. Međutim, je li u vremenu hiperprodukcije drugih žanrovskih glazbenih kategorija cilj nastave glazbe ostvariv? Provedeno empirijsko istraživanje motivirano je pitanjem slušaju li učenici osnovne i srednje škole umjetničku glazbu (i izvan nastave). Uz osnovni cilj istraživanja utvrđena je vrsta uređaja za reprodukciju zvuka koji se koristi pri slušanju glazbe, mjesto i učestalost slušanja glazbe, te je istraženo slušaju li učenici na nastavi glazbene kulture i izvan nastave glazbu koja ih zanima te vole li slušati umjetničku glazbu. Anketiranje učenika OŠ Kaštanjer Pula i OŠ Vrsar iz Vrsara, SŠ Gimnazija Pula i SŠ Zvane Črnje Rovinj provele su dvije učiteljice i dvije nastavnice, ujedno i profesorice glazbene kulture/glazbene umjetnosti, koje izvode nastavu u tim školama. Ispitivanje je provedeno tijekom travnja 2012. na nastavi glazbene kulture i glazbene umjetnosti. Ispitani su učenici petih i osmih razreda spomenutih osnovnih te prvih i četvrtih razreda spomenutih srednjih škola u dobi od 10/11, 13/14, 14/15 i 17/18 godina. Prema rezultatima istraživanja zaključujemo da se učenici tijekom slušanja glazbe u slobodnom vremenu često služe računalom, prije svega internetom, vodeći se osobnim glazbenim preferencijama. Umjetničku glazbu slušaju na nastavi glazbene kulture i glazbene umjetnosti, no tek manji postotak učenika smatra da na nastavi glazbe slušaju glazbu koja ih zanima. Svega je 19 posto učenika odgovorilo potvrdno na pitanje vole li tijekom nastave slušati umjetničku glazbu. Izuzetno malen postotak učenika sluša glazbu s CD-a, koji su dobili uz udžbenik, izvan nastave. Iako im umjetnička glazba nije predmet zanimanja, rezultati pokazuju da su sazrijevanjem i školovanjem učenici četvrtih razreda srednje škole postali naklonjeniji umjetničkoj glazbi. Zaključujemo stoga da je sustavan i planski rad u nastavi glazbe neophodan kako bi se učenike potaknulo na prihvaćanje umjetničke glazbe i život sa/uz umjetnost. Nastava treba biti zanimljiva i inovativna, razred opremljen primjerenim nastavnim sredstvima i pomagalima, a učitelji bi, s ciljem pobuđivanja interesa za umjetničku glazbu kod učenika, trebali planirati samostalne i istraživačke zadatke te češće odlaske u kazalište i na koncerte umjetničke glazbe. To će rezultirati ne samo pasivnom prisutnošću, već aktivnim upoznavanjem glazbene izvornosti djela te njegove filozofsko-sociološke dimenzije.
关键词：glazba; kultura; nastava; umjetnost; slušanje glazbe
