摘要：Autori pokazuju da je feminizacija poljoprivrede rezultat potražnje za muškom radnom snagom u vrijeme intenzivnog industrijskog razvoja socijalističke Jugoslavije. Tako, na 1373 seljačka gospodarstva istražena u SR Sloveniji bilo je 63,7% zaposlenih poljoprivrednika i 27,8% zaposlenih poljoprivrednika. Među motivima za zapošljavanjem izvan gospodarstva pretežu oni koji se odnose na socijalnu sigurnost među kojima su dostatan i redoviti dohodak najčešće bili spomenuti. Rjeđe je kao razlog spominjana mala šansa za veći dohodak od bavljenja poljoprivredom u budućnosti, dok se motivi objektivne prirode kao što su mali posjed i nepovoljni prirodni uvjeti za privređivanje na gospodarstvu pojavljuju kao manje važni. I kao najmanje važan motiv za zapošljavanje izvan gospodarstva su vrijednosti vezane uz rad na gospodarstvu, odosno izvan njega među kojima su spomenuti radno vrijeme i fizički naporan rad. Pokazalo se da nema značajnih razlika između žena i muškaraca u individualnim motivima za zapošljavanje izvan gospodarstva kad bi bili povoljniji uvjeti za rad i dohodak u poljoprivredi, tako da vjerojatno broj zaposlenih žena izvan gospodarstva neće porasti u budućnosti. S druge strane, za očekivati je da će zaposlene žene u Sloveniji i nadalje ostajati na gospodarstvu i da će u slučaju ekonomske nužde i/ilii nekih drugih osobnih potreba pokušati naći rješenja unutar vlastitog gospodarstva.
