摘要:U prvom dijelu priloga autorica razmatra nekoliko teorijskih pretpostavki koje se odnose na razlikovanje granične linije i pograničnog područja. Pritom određuje tri tipa odnosa između susjednih država i pograničnih područja: slučaj “željezne” zavjese, nepostojanje odnosa ali pogranični stanovnici nalaze načine za uspostavljanje barem nekih kontakata i razmjenu dobara, te uređeni odnosi i razvijena suradnja između susjednih zemalja i lokalnih zajednica i njihova stanovništva u prograničnim područjima. Zatim autorica raščlanjuje učinke razgraničenja različitoga intenziteta na određena područja suradnje između susjednih država i pograničnih područja, pripominjući da slučaj “granice u tranziciji” još nema normativan okvir kojim bi bilo detaljno uređeno ponašanje i djelovanje pograničnih zajednica i stanovnika. U drugom dijelu rada, temeljem istraživanja što su ih zadnjih nekoliko godina proveli slovenski znanstvenici u slovenskim pograničnim područjima, prikazano je stanje u pograničnim područjima uzduž nove 546 km duge međudržavne hrvatskoslovenske granice. Razlikovanje pograničnih stanovnika na onovi nacionalne pripadnosti dobilo je na važnosti nakon osamostaljenja i stvaranja dviju novih država. (Poznato je, uglavnom zbog razlike u stupnju gospodarskog razvoja, da je postotak Hrvata u stanovništvu slovenskih pograničnih područja mnogo veći od postotka Slovenaca u hrvatskim pograničnim područjima.) Karakteristične promjene u svagdašnjem životu stanovnika uzduž nove granice ogledaju se u gubitku lokalnih graničnih prijelaza i smanjenju učestalosti prekograničnih kontakata, isticanju bilo sličnosti bilo razlika između govornih jezika na obje strane granice (ovisno o geografskim značajkama pograničnog područja), te narastanju problema u svagdašnjem životu stanovnika pograničnih područja, kao što su obrada poljoprivrednog zemljišta na drugoj strani granice, prekogranično zapošljavanje (radne dozvole), uporaba usluga i službi (servisa poput škole, zdravstvene ustanove i trgovine), te krijumčarenje. U zaključku autorica naglašava nužnost formaliziranja granice između Slovenije i Hrvatske, jer bi ono smanjilo svakodnevne probleme pograničnih stanovnika te pridonijelo normalizaciji suradnje između dviju susjednih država.
关键词:nova granica; granična crta; pogranična područja; Hrvatska; Slovenija.