摘要：Anketa provedena u 167 domaćinstava, kao i drugi prikupljeni podaci, govore o snažnim novijim procesima deagrarizacije i deruralizacije na ovom području. Tradicionalna agrarna autarkična struktura uglavnom je već rastočena, a dogodile su se i značajne promjene u prostornoj slici naseljenosti. Poljoprivredna proizvodnja izgubila je svoje staro vitalno značenje, velik je broj mješovitih domaćinstava, a prijelaz radne snage iz primarnih u sekundarna i tercijarna zanimanja sve je brži. Struktura ruralnog stanovništva stubokom je izmijenjena i to ne samo prema djelatnostima i kvalifikaciji već i prema intenzivnom procesu senilizacije. Demografski i privredno jačaju jedino naselja na glavnoj prometnoj osovini, odnosno u neposrednoj blizini općinskog središta, dok sva ostala sela, osobito rubno položena na Kričkom brdu ili u Prisavlju, naglo stare i praktički izumiru. Snažan faktor ovih promjena jest i uznapredovali proces industrijalizacije, s koncentracijom industrijskih pogona u općinskom središtu (Novska) i sa tek započetim procesom dislokacije (Lipovljani). Industrijalizacija ubrzava deagrarizaciju i deruralizaciju, a snažno utječe i na veću pokretljivost stanovništva (oko 52% industrijskih radnika zaposlenih u Novskoj ne stanuje u mjestu rada). Ovakve strukturalne i prostorne promjene utjecale su i na različitost karakteristika zadovoljavanja životnih potreba stanovništva, odnosno kretanje životnog standarda i načina života, kao i stavova stanovništva prema tim pitanjima. Psihologijsko ispitivanje radnh i životnh vrijednosti pokazalo je još duboke tragove tradicionalizma u shvaćanjima stanovništva, ali i suvremenija stanovišta, pogotovu u naselju u prigradskoj zoni Novske.
