期刊名称：Narodna umjetnost. Croatian Journal of Ethnology and Folklore Research
印刷版ISSN：0547-2504
出版年度：2014
卷号：51
期号：1
页码：155-180
DOI：10.15176/vol51no108
语种：English
出版社：Institute of Ethonology and Folklore Research
摘要：U ovome radu riječ je o nematerijalnoj kulturnoj baštini i mogućnostima njezine zaštite i reprezentativne funkcije u promoviranju korejske kulture diljem svijeta ali i primjene u kontekstu kreativne ekonomije i razvoja samoodrživosti te turističke ponude kao njezinoga važnog konstitutivnog dijela. Tematizira se i pitanje egzistencijalne autentičnosti u iskustvima turista u susretu sa stranom kulturom, potom problem susreta s Drugim u odnosu na rastuće multikulturne strukture u korejskom društvu i interkulturne susrete u njihovom društvenom aspektu, jednako kao i “događajnost” iskušena i učinjena vidljivom konkreativnim dijaloškim procesima u stvaranju novih umjetničkih oblika. Na temelju nekoliko studija slučaja o raznolikim oblicima očuvanja baštine – u buddhističkim hramovima (Beongwonsa i Geumseonsa), Konfucijanskoj akademiji (Sosuseowon), seulskom Centru za nematerijalnu kulturnu baštinu (Gyoyukjeonsijang) te na otvorenoj pozornici Nori Madang, namijenjenoj izvedbama glazbe i plesa uvrštenih na popis nematerijalne kulturne baštine – nastoje se pokazati ambivalentnosti i proturječja njegovanja tradicije izvan konteksta negdašnjih izvedbi, koji su nestali u procesima obnove, industrijalizacije i modernizacije korejskog društva nakon japanske kolonizacije (1910–1945) i Korejskog rata (1950–1953). Proces baštinizacije, provođen od početka 1960-ih uz potporu i nadzor državne administracije, doveo je do izrazite petrifikacije i profesionalizacije tradicije te stvaranja novih, sofisticiranih i visokoumjetničkih oblika skraćena trajanja, koji se izvode u novim kontekstima, s novim značenjima i funkcijama.
