摘要：U ovom istraživanju provedena je notacijska analiza te je zabilježena frekvencija srca vrhunskih rukometašica (U19) tijekom šest natjecateljskih utakmica. Prosječna dob ispitanica bila je 17,9±0,3 godina, tjelesna masa 65,4±6,9 kg, a prosječna tjelesna visina 169,6±6,9 cm. Notacijska analiza igračica provedena je pomoću Video Manual Motion Tracker 1.0 software. Opisana je ukupna tjelesna aktivnost tijekom utakmica (prijeđena udaljenost [m]) kao i kategorija kretanja (stajanje, hodanje, kaskanje, umjereno trčanje, visokointenzivno trčanje, sprint). Frekvencija srca praćena je sustavom TEAM Polar2Pro (Polar Electro, Kempele, Finska). Maksimalna frekvencija srca utvrđena je pomoću jo-jo testa (Yo Yo Intermittent Recovery Test). Jednostruka analiza varijance za ponovljena mjerenja je korištena za uspoređivanje rezultata frekvencije srca, prijeđene udaljenosti i brzine kretanja. Na temelju rezultata notacijske analize, saznali smo da je prosječna prijeđena udaljenost iznosila 113,3±8,6 metara u minuti tijekom jedne utakmice. Prosječna prijeđena udaljenost tijekom utakmice iznosila je 3399±362,3 metra. Najmanja udaljenost (385,8±371,6 m) prijeđena je kategorijom stajanje i hodanje, dok je najveća udaljenost (935,8±165,5) prijeđena kategorijom kaskanje (jogging). Prosječna frekvencija srca iznosila je 183,7±7,3 o/min. Prosječni intenzitet tijekom utakmica bio je 89,6±3,6% od maksimalne frekvencije srca. Rezultati ovog istraživanja pokazuju da je rukomet visokointenzivan diskontinuiran sport. Fiziološki profil igračica tijekom utakmica pokazuje da su igračice provele više od 83% vremena igre u zoni visokog intenziteta (frekvencija srca veća od 85% od maksimalne). Na temelju navedenoga, rukometašicama se preporuča trening usmjeren na anaerobne vježbe koje se provode intervalnom metodom treninga. Anaerobni trening će osigurati kvalitetnu pripremu za uspješnu izvedbu visokointenzivnih aktivnosti tijekom igre, kao i za zadržavanje visoke razine intenziteta igre tijekom cijele utakmice. Zadržavanje visokog intenziteta igre tijekom utakmice najviše ovisi o sposobnosti obnavljanja energetskih izvora tijekom perioda niskointenzivnih aktivnosti. Autori stoga preporučuju rad na unapređenju i anaerobne i aerobne snage tijekom treninga.
