出版社：Institut za migracije i narodnosti / Institute for Migration and Ethnic Studies, Zagreb
摘要：U radu je analiziran oblik dvojezičnosti koji nastaje u uvjetima ekonomskih migracija i tipičan je upravo za migrantsku djecu. Kako se ova djeca ne školuju na materinskom jeziku i žive u stranoj sredini, njihov je jezični razvitak veoma specifičan. U uvodu rada iznose se Cumminsove hipoteze kao teorijski okvir za razumijevanje lingvističkih i kognitivnih teškoća, odnosno prednosti kod dvojezičnoga govornog razvoja. Uzorak ispitanika sastavljen je od tridesetoro djece koja od ranog djetinjstva neprestano žive u SR Njemačkoj te paralelno usvajaju dva jezika: materinski, hrvatski ili eventualno srpski, i jezik šire društvene zajednice: njemački. Svi su oni bili redoviti polaznici trećeg razreda jugoslavenske dopunske škole u Mannheimu i trećeg razreda redovite njemačke osnovne škole. U trenutku ispitivanja bilo im je od 9 do 10 godina. Ispitanici su na materinski jezik trebali s njemačkog pismeno prevesti kratku priču. Analiziran je pristup zadatku te greške u pisanju. Djeca su (uz tri iznimke) zadatku pristupila tako što su prevodila doslovno, čak preslikavajući red riječi iz njemačkoga u hrvatski. Iako su redovito pohađala dopunsku nastavu na materinskom jeziku, rezultati su pisanja na materinskom jeziku porazni. Najbrojnije su greške koje se ne mogu svrstati u greške interferencije, već ukazuju na nisku razinu jezičnog znanja, na manjak u rječniku, ali i u sposobnosti gramatičkog oblikovanja poruke.
关键词：dvojezičnost; djeca migranata; materinski jezik: SR Njemačka
