摘要：Osnovica gospodarstva rimskog razdoblja može se podijeliti na poljoprivrednu i zanatsku proizvodnju. Glavne poljoprivredne grane jesu vinogradarstvo, maslinarstvo, ratarstvo, stočarstvo te lov i ribolov. Glavnom granom zanatske proizvodnje smatra se rudarstvo, no eksploatacija kamena, izrada metalnih predmeta od željeza, bronce, srebra, zlata, olova, proizvodnja keramike, stakla, drveta i tekstila nose isto velik dio gospodarstva, a tako i trgovina robljem.1 Transport različitih proizvoda u rimskom carstvu bio je moguć zbog kontinuirane politike prometnog umrežavanja bilo kopnom bilo morem. U rimskom se svijetu razvijala paralelno regionalna, međuregionalna i međuprovincijalna trgovina. Regionalni posjedi i radionice su u velikoj mjeri utjecali na gospodarstvo jedne provincije bilo da su se distribuirali na određeno uže (lokalno) područje, ili je proizvod pokrivao potražnju većeg dijela jedne provincije ili višeprovincija. U ovom radu pokušat ćemo ukazati na utjecaj crikveničke keramičarske radionice na gospodarstvo sjevernog dijela rimske provincije Dalmacije, s posebnim naglaskom na proizvode pronađene u Senju.
