摘要：Tijekom izvođenja građevinskih radova 2013. godine pri uređenju unutrašnjosti Crkve sv. Martina Biskupa u Varaždinskim Toplicama, a prilikom radova demontaže starog kamenog opločenja došlo se do vrijednih arheoloških podataka u dijelu glavnog svetišta i bočne kapele.Vezano uz naslov ovog rada donosimo nalaze o otkriću dviju kripta u topličkoj Crkvi. Kako je do sada o ovoj temi malo pisano, a predstavlja i u stručnoj literaturi rijetkost, podstiremo najnovije podatke koji će vjerojatno zanimati prije svega struku, a pretpostavljamo i širi krug čitatelja. Za vrijeme arheološkog nadzora utvrđeno je da je otvorena kripta građena od kamena s lijepo oblikovanom boltom i zemljanim podom. Osjećala se visoka prisutnost vlage u zraku što se odrazilo i na stanje zatečenih drvenih lijesova, grobnih priloga, likovnih dekoracija i dr. Utvrđeno je, da su lijesovi u unutrašnjosti položeni u dvije skupine. Jednu (na lijevoj strani) skupinu čine drveni lijesovi u kojoj su pokojnici ženskog i muškog spola civili, što se moglo zaključiti po djelomično sačuvanim odjevnim predmetima, najvjerojatnije pripadnici bogatijeg topličkog staleža. Po sačuvanosti kose i frizure moglo se determinirati da li se radi o muškarcima ili ženama. Drugu skupinu pokojnika čine pokojnici sahranjeni u drvenim lijesovima za koje je utvrđeno da su pripadnici crkvenih redova što je dokazano na temelju sačuvane odjeće (mantije). Uz tu skupinu lijesova nalazi se i pregrađeni dio kripte dovoljne veličine za ukop jednog lijesa. Pretpostavljamo da je ovdje ukopan Isidor Hochreiter crkveni dostojanstvenik, kanonik metropolije zagrebačke, rođen 10. prosinca 1784., a preminuo u “Jaziškim Toplicama“ 28. kolovoza 1858. godine. Tu pretpostavku potkrepljujemo nadgrobnom pločom koja se nalazi iznad kripte bočne kapele Žalosne Majke Božje. Iz teksta na ploči doznajemo da su nadgrobni spomenik (reljefnu ploču) dali postaviti fratri Ambrozije i Bartolomej, a u potpisu čitljivom na ploči pretpostavljamo da je istu izradio majstor Hanke iz Graca. Prema pisanim podacima (hrvatski jezik) koji su čitljivi na drvenim fragmentima lijesova dviju ženskih osoba mogu se pročitati 1849. i 1858. godina, što dovodimo u vezu s nadgrobnom pločom Isidora Hochreitera i njegovom godinom smrti. Rad donosi analogiju s konzervatorsko-restauratorskim radovima provedenima u Crkvi sv. Marka u Zagrebu i radovima u Katedrali sv. Terezije Avilske u Požegi. Tom analizom uspjelo se doći do brojnih podudaranja u arheološkim nalazima spomenuta tri sakralna objekta, a utvrđene su i razlike.
关键词：kripta; način gradnje; arhitektonski izgled; arheološki nalazi (lijesovi; grobni prilozi; tekstovi i likovna dekoracija).
